U emisiji ćemo uvodno podsjetiti gledatelje na prošlu emisiju i njihove brojne upite o obrazovanju neverbalne djece s autizmom koja se u komunikaciji služe sličicama, poput crtanog filma, s konkretnim uputama o njihovim obvezama u školi ili u socijalizaciji s djecom.

Upoznat ćemo i rendžera Connairea koji pokušava popraviti poplavljenu stazu uz spektakularno jezero Maree. Destilerija Dunnet Bay na sjeveru odlučila je proširiti svoju ponudu votke. Iako je destilerija poznata po džinu s lokalnim začinskim biljem, vidjet ćemo kako majstorica Hanna osmišljava posebnu votku s končarom, biljkom koju su druidi nekoć dodavali svojim napicima za bolji okus. Ribar Ian McWhinney povest će skupinu turista u lov na rakove u prekrasni zaljev Badachro.

Krenuvši od vlastitog smeća, autorica prati narativnu liniju daljnjeg puta smeća i otpada. Na tu dramaturšku okosnicu vežu se direktno radnjom povezani akteri i tematski odgovarajući sugovornici tvoreći narativnu mrežu triju epizoda u kojima se istražuju sve relevantne točke hrvatske politike gospodarenja otpadom. Kroz osobne priče i iskustva pojedinaca, uključujući i stručnjake raznih struka, ali i kroz ulogu različitih institucija, fakulteta, udruga i firmi serija, snimana tijekom 2022. i u prvoj polovici 2023. godine, tematizira recikliranje, kružno gospodarstvo, upcycling kao i kreativnu i umjetničku upotrebu smeća i otpada.

Jedan od primjera kreativne upotrebe otpada je i glazba koju je za potrebe serije skladao Stanislav Kovačić koristeći prvenstveno glazbala izrađena od odbačenih materijala. Otvarajući pitanja mogućnosti smanjivanja nepotrebnog bacanja, serija Smeće i ja osvještava zamke planiranog i perceptivnog zastarijevanja koji su neminovne prateće pojave potrošačkog društva.

----------

Način na koji se odnosimo prema smeću i otpadu, i kao pojedinci ali i kao zajednica, govori mnogo i o nama samima. Prva epizoda prati svakodnevicu ljudi kojima je posao vezan uz zbrinjavanje otpada. Što se događa s plastikom koju razvrstavamo i gdje završava? O problemu mikroplastike i njezinoj sve većoj prisutnosti u prirodi govore znanstvenici čija su istraživanja vezana uz tu problematiku.

Jedan od najatletskijih divljih pasa, crnoleđi šakal, služi se svojom nevjerojatnom vještinom kako bi preživio u pustinji Kalahari. Na pojilištima šakali će nam pokazati kako u skoku vješto love ptice. Trče oko pojilišta te skaču visoko u zrak kako bi uspješno uhvatili pticu te je podijelili s mladuncima. Ali nekim divljim psima život nije bio naklonjen. Ženka lisice čiji je mužjak nedavno uginuo sama mora othraniti mladunce na prerijama Wyominga. Srećom, lisica je jedna od rijetkih vrsta divljih pasa koja se jazbinom služi cijele godine pa su mladunci zaštićeni od grabežljivaca kao što su kojoti i orlovi. Održavajući jazbinu i prikrivajući svoj miris, ženka se trudi osigurati opstanak svojih mladunaca. U dvorištu u Teksasu, jedan je divlji pas zadržao drevnu vještinu s pomoću koje preživljava visoko u krošnjama. Mladunci sive lisice morat će naučiti koristiti svoje prilagodbe kao što su rotirajući zglobovi prednjih nogu te poluuvlačive kandže kako bi svladali penjanje uz stabla i održavanje ravnoteže na granama krošnji. Ova će ih vještina spasiti osobito kad se susretnu s jednim drugim opasnim kanidom - kojotom. Mnogim divljim psima čopor je važan za opstanak, ali kako tako brojna skupina donosi kolektivne odluke? Nedavna istraživanja pokazuju da se afrički divlji psi služe kihanjem kao oblikom komunikacije te im ono omogućava da glasaju hoće li se s neke lokacije udaljiti i krenuti u lov ili će ostati odmarati se. Divlji psi mogu preživjeti čak i u nekima od najgušće izgrađenih područja na svijetu, npr. u Tokiju. Tanuki, poznati i kao rakunski psi, žive u srcu grada te hranu pronalaze u parkovima, vrtovima pa čak i brojnim hramovima diljem grada. Od gradske vreve do zaleđenog sjevera, od užarene pustinje pa sve do teksaških krošnji, divlji psi žive diljem planeta te cvatu zahvaljujući svojoj nevjerojatnoj tajni uspjeha.

U emisiji ćemo uvodno podsjetiti gledatelje na prošlu emisiju i njihove brojne upite o obrazovanju neverbalne djece s autizmom koja se u komunikaciji služe sličicama, poput crtanog filma, s konkretnim uputama o njihovim obvezama u školi ili u socijalizaciji s djecom.